Globalizacija

Globalizacija: trenutne dileme
Hazel Henderson
Pojam "globalizacija" se odnosi na pove}anu me|uovisnost
nacionalnih gospodarstava, financijskih tr`išta, trgovine, korporacija,
proizvodnje, distribucije i potroša~kog marketinga. Proces globalizacije
poti~u slijede}i ~imbenici:
1. Tehnologija,
2. Deregulacija,
3. Privatizacija,
4. Liberalizacija kretanja kapitala,
5. Otvaranje nacionalnih gospodarstava,
6. Širenje obujma svjetske trgovine,
7. Politika rasta izvoza.
Tehnologija je utjecala na ubrzanje i pove}anje broja inovacija u
digitalnom sektoru (telematici, ra~unarstvu, satelitskim i drugim
komunikacijskim medijima) te na njihovo povezivanje s televizijom i
drugim medijima, elektroni~kim burzama za trgovanje vrijednosnim
papirima, novcem, robama i uslugama, kao i na globalnu "eksploziju"
e-trgovine i Interneta. Drugi ~imbenici koji su potaknuli (i još uvijek
poti~u) proces globalizacije te koji su posebno dobili na snazi nakon
propasti Bretton Woodskog sustava fiksne zamjene valuta u ranim
1970-im jesu deregulacija, privatizacija, liberalizacija kretanja kapitala,
otvaranje nacionalnih ekonomija, stalno širenje obujma svjetske
trgovine i politika rasta izvoza. S raspadom SSSR-a i planskog
gospodarstva na scenu je stupila nova zapadnja~ka paradigma poznata
pod nazivom "Washingtonski konsenzus" koja je promovirala
deregulaciju svjetskog tr`išta i koju su podupirale SAD, Svjetska banka,
Me|unarodni monetarni fond (IMF) i njihovi visokoobrazovani
stru~njaci s obje strane Atlantika.
Stvarno ili nestvarno
Današnja globalizacija financijskih tijekova u virtualnom svijetu je
uzrok da su gradovi poput Londona, New Yorka, Tokya, Singapora,
Hong Konga, Frankfurta i Sao Paula postali slika i prilika ovog novog
globalnog i umre`enog gospodarstva koje se temelji na informacijama.
Financije, koje bi trebale slu`iti realnom sektoru proizvodnje i
procesima razmjene, gotovo potpuno su se odvojile od lokalnog
gospodarstva i zajednice u kojoj su nastale. Današnje globalizirano
gospodarstvo dovelo je do šesnaesterostrukog pove}anja svjetske
trgovine u razdoblju od Drugog svjetskog rata, a ukupna vrijednost te
trgovine iznosi više od 4 bilijuna ameri~kih dolara godišnje (što iznosi
od 15 do 20 posto svjetskog BDP-a). Više od ~etrdeset tisu}a
multinacionalnih tvrtki s dvadeset i pet tisu}a stranih podru`nica
Stranica 1/6
Hazel Henderson je neovisna futuristkinja,
kolumnistica i savjetnica za odr`ivi razvoj.
Napisala je više knjiga od kojih su
najpoznatije The Politics of the Solar Age,
Paradigms in Progress i Building a Win-Win
World. Ovaj ~lanak je izvadak iz njene
knjige Beyond Globalization: Shaping a
Sustainable Global Economy (Kumarian
Press, 1999.). Henderson je ~lanica World
Business Academy.
Kolovoz, 2007.
Tema mjeseca: Globalizacija
Stranica 2/6
Paralelno s navedenim javlja se problem erozije
poreznih prihoda koji se sele u "porezne oaze" ili
švicarske banke. Mo}ni lobisti u ve}ini zemalja
uspijevaju do}i do novih poreznih povlastica
potkopavaju}i tako distributivnu ulogu oporezivanja.
Porezni prihodi op}ina i lokalnih uprava tako|er
erodiraju jer e-trgovina sve više uništava male lokalne
trgovine. U SAD-u guverneri i gradona~elnici
upozoravaju predsjednika Clintona da }e politika
neoporezivanja e-trgovine izbaciti lokalne trgovce "iz
igre".
Nova pitanja i novi problemi tra`e od nacionalnih
vlada da se udru`e i da prepuste dio svog suvereniteta
nadnacionalnim institucijama koje }e se brinuti za
donošenje zakona i globalnih standarda. Europska
unija je odli~an primjer takve razdiobe suvereniteta.
Sigurno je da podjela mo}i nije jednostavno ostvarena.
No, danas ona efikasno funkcionira na na~elu
supsidijarnosti: kontrola ostaje na lokalnoj razini gdje
je to primjereno potrebama.
Pozitivni potencijal globalizacije
Globalizacija novog umre`enog informacijskog
gospodarstva ima i svoje dobre strane. Usporedno s
današnjom mediokritetskom televizijom, filmovima,
internetskom pornografijom i video igrama nastalo je
i u~enje na daljinu, obrazovni programi za ljude
vezane uz dom, zatvorenike i polukvalificirane
zaposlenike koji se `ele usavršavati ili promijeniti
karijeru. Umre`eno društvo je unaprijedilo
demokraciju, pomoglo u svrgavanju nekih diktatora i
"otvaranju" represivnih re`ima, unaprijedilo
pluralizam i ljudska prava te ubrzalo kraj hladnog
rata. Pritom je ja~anje gra|anskih organizacija i
pokreta (danas zna~ajnog "tre}eg sektora" u svijetu)
najuo~ljivije, što je stvorilo dodatni pritisak na
odgovorno ponašanje privatnog i javnog sektora.
Pristup informacijama pozitivno je utjecao na prava
gra|ana, kupaca, zaposlenika i društveno odgovornih
investitora.
Informacijsko društvo je stvorilo nove pobjednike - i
uronilo u "doba istine". Korporacije ubrzano u~e da
la`ni ekološki aktivizam više "ne dr`i vodu". Politi~ari
se smatraju odgovornijima za mutne poslove i
upravlja s dvije tre}ine ukupne svjetske trgovine. Pa
ipak, taj iznos predstavlja tek 10% iznosa jednodnevne
trgovine valutama koja je dosegnula brojku od 1,5
bilijuna ameri~kih dolara dnevno.
Opisano "proto~no" globalno gospodarstvo koje
funkcionira u okvirima raznih tr`išnih mre`a sve je
apstraktnije i sve se više odvaja od nacionalnih
politika, lokalnih problema, `ivota širokih masa,
njihovih zarada i ekosustava u cjelini. Sve je to dovelo
do pojave nove vrste rizika i nove nejednakosti
odnosno daljnje marginalizacije pojedinih društvenih
skupina, lokalnog stanovništva i ~itavih zemalja
(posebno u Africi), do dodatnog pove}anja imovinske
razlike izme|u bogatih i siromašnih te do ukupnog
pove}anja globalnog siromaštva kako je to zabilje`eno
u nedavnom UNDP-ovom "Izvješ}u o razvoju
~ovje~anstva". Nadalje, stvorena je nova podjela i to na
"info-bogate" i "info-siromašne".
Stvarna pitanja i stvarni problemi
Danas su mnoga pitanja i problemi postali "globalni",
što zna~i da su izašli iz podru~ja utjecaja nacionalnih
vlada. To se prije svega odnosi na klimatske promjene,
zaga|enje izvan dr`avnih granica, stvaranje novih
pustinjskih podru~ja, gubitak bioraznolikosti i
svemirski otpad. Probleme ilegalnog trgovanja
oru`jem, preprodaje droge, organiziranih kriminalnih
aktivnosti, nuklearnog i otrovnog otpada, epidemija
uzrokovanih putovanjima avionom, da ne spominjem
globalni terorizam, pojedine zemlje ne mogu same
rješavati. Ukupna zarada od svjetskog kriminala u
1994. godini procijenjena je na 900 milijardi dolara,
od ~ega je 500 milijardi "oprano" na globalnom
1 financijskom tr`ištu. Nova i mo}na biotehnologija
sposobna za kloniranje i geneti~ku modifikaciju
organizama zahtijeva stvaranje me|unarodnih
sigurnosnih standarda i posebnog testiranja. U isto
vrijeme, zbrinjavanje izbjeglica, migracije stanovništva
te stalan rast megalopolisa zahtijevaju ogromne javne
investicije u odr`avanje sigurnosnog sustava.
Globalizacija te zapadnja~ke tehnologije i ideje dovode
do zna~ajnog ja~anja fundamentalizma (krš}anskog u
SAD-u, a islamskog u mnogim drugim zemljama) i
novih potraga za identitetom u etni~nosti ili
nacionalizmu, što ~esto dovodi do novih sukoba.
Kolovoz, 2007.
Tema mjeseca: Globalizacija
^lanak: Globalizacija: trenutne dileme
Hazel Henderson
Stranica 3/6
sumnjivo financiranje njihovih izbornih kampanja.
Gra|anske kampanje danas se mogu podi}i na
globalnu razinu kao što je bio slu~aj s kampanjom
Jubilee 2000 - koja se danas provodi u ~etrdeset zemalja
- i kojom se utjecalo na vlade, središnje banke i
utjecajne ekonomiste kako bi se najsiromašnijim
zemljama otpisali nenaplativi i neopravdani dugovi.
Novi identitet izlazi na vidjelo, identitet globalnog
gra|anina koji se pojavljuje prije negoli su
uspostavljene globalne upravlja~ke strukture.
Druga pozitivna strana današnje neujedna~ene
globalizacije odnosi se na ubrzani razvoj i razmjenu
sve ve}eg broja novih koncepcija odr`ivog razvoja,
naj~eš}e definiranog kao razvoj koji zadovoljava
potrebe današnjih generacija bez da se ugrozi
mogu}nost zadovoljenja potreba budu}ih
generacija. Inovativne ideje za stvaranje novih
ekoloških tehnologija, lokalna odr`ivost, organska
poljoprivreda u koju je uklju~ena domicilna zajednica,
lokalne valute i sustavi razmjene, mikrokrediti za
siromašne i novi pokazatelji razvoja (pored BDP-a) šire
se munjevitom brzinom. Nikada do sada nije bilo tako
jednostavno uklju~iti se u zajedni~ku viziju
transformacije društva i svjetskog gospodarstva na
na~elima pravi~nosti, društvene uklju~enosti i ekološke
osviještenosti.
Ekonomija na nestvarnim temeljima: Globalni
casino
Slom azijskog gospodarstva (1997.g. - op.ur.)
uzrokovao je brojne nedoumice u pokušaju
objašnjenja njegovog uzroka nastajanja. Stara
paradigma Washingtonskog konsenzusa usmjerila je svoju
pozornost na domicilne slabosti azijskih zemalja,
umjesto na nedostatke liberalnog tr`išta. Preokret tih
istih gospodarstava koji se dogodio 1999. g. (utemeljen
uglavnom na deficitu) pozitivno je utjecao na zapadna
tr`išta i stvorio novo samozadovoljstvo. No ipak,
stalni poreme}aji na svjetskom financijskom tr`ištu
potaknuli su stru~njake - ministre financija i guvernere
središnjih banaka - da zapo~nu promišljati o potrebi
stvaranja "nove financijske arhitekture". Nakon
kolapsa Bretton Woodskog sustava 1971. g., svjetski
financijski sustav obilje`avaju pove}ani nemiri, rast
dugova i odvajanje nov~anih tijekova od realnog
sektora proizvodnje, trgovine i potrošnje koje bi ti
nov~ani tijekovi trebali uslu`ivati. Po teoriji slobodnog
tr`išta investicije bi se trebale usmjeravati u podru~ja
gdje se mogu najbolje iskoristiti, što u sadašnjoj
situaciji jednostavno nije mogu}e jer brzi povrati
ulo`enih sredstava imaju prednost nad dugoro~nim
investicijama. Kada bi se dr`ave sli~no ponašale, tada
ne bi investirale u obrazovanje što zasigurno nije
optimalna strategija.
"Nestvarno" ra~unovodstvo
Nije teško posti}i da opisani oblici globalizacije
izgledaju pozitivno ako se koristimo ra~unovodstvom
koje oduzima pravo glasa manjinama, zanemaruje
nestašicu prirodnih resursa i umanjuje budu}e rizike.
Mjerenja koja vršimo temelje se na prevladavaju}em
gledištu kulture o tome što jest vrijedno. Kada je za
vrijeme Drugog svjetskog rata stvorena mjerna jedinica
BDP, proizvodnja oru`ja i podizanje ratne industrije
bili su osnovni razvojni cilj, dok je vrijednost zdravlja,
sigurnosti, infrastrukture i ~istog okoliša bila ravna
nuli. Ipak, ovo statisti~ko gledište još je uvijek u
upotrebi - ne samo zbog birokratske tromosti, ve}
zbog posebnih interesnih skupina i politi~ki sna`nih
miljea koji imaju korist od njega. Dok ulaganje u
razvoj društvenih sigurnosnih mre`a, zdravstvo,
obrazovanje, zaštitu okoliša i infrastrukturu stagnira,
vojni bud`eti se "ne diraju". Vrijednost zapošljavanja,
brige za bolesne i nemo}ne, socijalne pomo}i i
sigurnosnih mre`a se podcjenjuje, dok se u isto
vrijeme financije (npr. špekuliranje vrijednosnim
papirima) precjenjuju. Sektor financijskih usluga
uve}ao se za devet puta što je u neskladu s pove}anjem
stvarnog gospodarskog sektora kojeg bi trebao
uslu`ivati, pa ispada da se najbolje mo`e zaraditi
4 trgovanjem i posjedovanjem financijske imovine.
Korisna elektroni~ka trgovina
Mnogi kriti~ari, ~ije mišljenje i sama dijelim, ve} su
mnogo puta u proteklih dvadeset i pet godina
upozoravali da }e "prenapuhani balon financijskog
sektora eksplodirati" i da }e gospodarstva temeljena na
tradicionalnim poslovima i ljudskom kapitalu iz toga
Kolovoz, 2007.
Tema mjeseca: Globalizacija
^lanak: Globalizacija: trenutne dileme
Hazel Henderson
Stranica 4/6
5 profitirati, što se i potvrdilo 19. listopada 1987. g.
Iako zagovaratelji potpune slobode, internetski
poduzetnici i trgovci virtualnim novcem ne vole
ograni~enja, zakoni termodinamike još uvijek vrijede.
Automobil se ne mo`e koristiti virtualnim gorivom
isto kao što se ne mo`e prije}i mostom preko "uslu`ne
rijeke".
Iako su unapre|enja u komunikacijskoj tehnologiji i
materijalisti~koj znanosti dovela do dematerijalizacije
gospodarstava dr`ava ~lanica OECD-a, trenutna
rasprava je usmjerena na otkrivanje opsega do kojeg
ovaj proces - futurist Buckminster Fuller ga naziva
"efemeralizacija" - mo`e nastaviti zamjenjivati
uslu`nost, recikliranje, znanje i prirodne resurse.
Wuppertal Institute (Njema~ka) i Rocky Mountain
Institute (SAD) prou~avaju opisani proces te ukupna
unapre|enja u~inkovitosti u potrošnji energije i
materijala procjenjuju na ~etiri do deset puta.
Navedeno ukazuje da su investicije u ljude i
društvenu infrastrukturu klju~na prevaga. Društvo
jednostavno ne mo`e nastaviti s dematerijalizacijom
gospodarstva bez da investira u odr`avanje
novostvorene društvene arhitekture i daljnja
6 istra`ivanja. Znanje, ljudski kapital, povjerenje,
kohezivne vrijednosti i kvalitetno upravljanje
prirodnim bioraznolikim resursima danas su postali
klju~ni ~imbenik proizvodnje. Pa ipak, paradoksalno
je da trenutna struktura globalnog informacijskog
gospodarstva i e-trgovine "otima" vladama
(nacionalnim i lokalnim) poreze koji su potrebni za
investiranje u ljudske resurse i novu infrastrukturu.
Današnje globalizirano digitalno tr`ište ukazuje nam
na budu}nost kakvu mo`emo o~ekivati. Prema listi
Business Week-a iz 1999. g. više od polovice od najve}ih
stotinu svjetskih kompanija dolazi iz informacijske i
financijske industrije. Te kompanije poti~u prevlast
cjenovnog sustava koji postavlja cijenu koštanja
proizvoda ispod stvarne cijene koštanja isklju~ivanjem
društvenih i ekoloških troškova te mu daju prednost u
odnosu na tradicionalne vrijednosti, kulturu i
institucije koje ~ine kulturološki DNA kôd društva.
Na taj na~in se niske cijene prikazuju kao blagodat
potroša~ima, dok se stvarni troškovi nezamije}eni
nagomilavaju negdje drugdje ili ih pla}a netko drugi.
Primjerene nacionalne makroekonomske politike i
investiranje za op}e dobro tako postaju `rtvom
nereguliranog tr`išta i svjetskog financijskog sustava.
Tra`i se: Nagla promjena ra~unovodstva
Na Wall Street-u obe}avaju da }e nas produktivnost i
globalizacija vo|eni informacijskim sektorom odvesti
u "obe}anu zemlju" stalnog rasta BDP-a, niske inflacije
i nezamislivog bogatstva. U rujnu 1999. g. ~asopis
Wired koji se bavi Internet industrijom predvidio je
rast Dow Jones indeksa do razine od 30.000 bodova
kroz ~etiri godine, dok je Atlantic Monthly kategori~ki
tvrdio da bi Dow Jones u ~etiri godine morao dosti}i
razinu od 36.000 bodova. Mnogo realnije vi|enje je da
rast kapitala na Wall Streetu u sebi nosi klasi~ni
"mjehur" koji bi mogao eksplodirati. (Da je Autorica
ovog teksta imala pravo, pokazuje nam današnja vrijednost
DJ indeksa koji je u razdoblju od osam, a ne ~etiri godine
kako su to predvi|ali stru~njaci u Wired magazinu, dosegao
razinu od samo 13.500 bodova. Odmah nakon rujna 1999.
kada su optimisti~na predvi|anja objavljena, "mjehur" je
eksplodirao i sunovratio vrijednost indeksa na razinu od
7.500 bodova koju je imao u 1997.g.! - op.ur.)
Drugi pak scenariji smještaju lokalne, etni~ke,
društvene i nacionalisti~ke protureakcije u pozadinu
7 interesa u odnosu prema globalizaciji. ~injenica je da
se sve ove hipoteze temelje na razli~itim paradigmama
i tuma~enjima što dovodi do proturje~nih
predvi|anja. Da bismo mogli nastaviti dalje moramo
posegnuti izvan dosega ograni~enih ekonomskih
pokazatelja koje koristimo za mjerenje i razviti neki
druga~iji, sofisticirani pristup koji }e nam omogu}iti
razumijevanje globalnog sustava kojeg sami stvaramo.
Stabilizacija valutnog tr`išta
Jedna od aktivnosti koje bi središnje banke trebale
hitno poduzeti odnosi se na unapre|enje sustava
trgovanja valutama, poput Foreign Exchange Transaction
SM Reporting System (FXTRS ), koji je prvenstveno
usmjeren ka ve}oj u~inkovitosti i transparentnosti
8 transakcija u stranim valutama.
Utjecaj elektroni~ke trgovine
Budu}i da sve više tvrtki svoje poslovanje seli u cyber
prostor, postavlja se logi~no pitanje: koje su neizbje`ne
posljedice takvog procesa? Razmotrimo najprije
elektroni~ku trgovinu. Ve}ina kompanija svoje
Kolovoz, 2007.
Tema mjeseca: Globalizacija
^lanak: Globalizacija: trenutne dileme
Hazel Henderson
Stranica 5/6
poslovanje temelji na pretpostavci da }e nov~ane
transakcije monopolizirati cyber prostor
unapre|enjem sigurnosti, uvo|enjem sustava
enkripcije, kreditnih kartica i elektroni~ke gotovine.
Me|utim, elektroni~ka trgovina ne zahtijeva nov~ane
transakcije, nego mo`e koristiti transakcije temeljene
samo na informacijama (npr. visoko-tehnološka
razmjena). Posljedice su o~ite: novac i informacije su
danas postali ekvivalenti - ve} smo prihvatili
"informacijski standard" i napustili onaj zlatni i
nov~ani. Ovo novo razumijevanje najava je široke
demistifikacije samog novca kao i kreditnog zadu`enja
i financija.
Banke se bogate na nedostatku novca te stoga
pokušavaju kontrolirati transakcije preko Interneta, što
je i razumljivo. U SAD-u svake godine korporacije i
pojedinci razmijene milijarde dolara usluga i dobara
putem elektroni~kih mre`a. Daljnji pomaci prema
sigurnom uto~ištu, npr. transakcije visoko-tehnološke
razmjene, poslu`it }e u stvaranju punog zapošljavanja i
"~iš}enju" lokalnih tr`išta. Lokalne valute i sustavi
trgovanja preko ra~unala do`ivljavaju procvat u SADu,
Kanadi, Evropi, Australiji i Novom Zelandu. Danas
se tako|er koriste u velikoj ruskoj ekonomiji razmjene.
Što se ti~e negativnih posljedica, one koji izbjegavaju
pla}anje poreza lakše se poslu`uje u poreznim
uto~ištima, promišljeno im se nudi anonimnost,
izmišljene korporacije i pranje novca. Trgovanje putem
10 Interneta sve ovo ~ini još jednostavnijim.
Veliki globalni maloprodajni lanci, lanci usluga i
graditelji trgova~kih centara uklanjaju male trgovce te
nesmetano posluju uz infrastrukturu s poreznim
olakšicama i cijenama energenata odre|enim ispod
stvarne cijene koštanja, kao i bez pla}anja mnogih
društvenih i ekoloških troškova. To im omogu}uje
ulazak na lokalna tr`išta s cijenama postavljenim
ispod razine realnih cijena. Nakon što izbace iz posla
lokalne trgovce, mogu podi}i cijene s obzirom da više
nema konkurencije u blizini. Razvojne banke, lokalne
kreditne zadruge i grupe koje daju mikrokredite
trebale bi biti favorizirane nad podru`nicama velikih
nacionalnih i globalnih banaka koje nesmetano
posluju koriste}i se nereguliranim informacijskim
strukturama financijskog cyber prostora. Ove banke,
vezane u globalni casino, prihva}aju lokalna polaganja
novca i uplate, ali te iznose izvla~e svaki dan iz
lokalnih podru`nica te ih kroz sustave elektroni~kog
nov~anog transfera pozajmljuju svugdje u svijetu. Uz
prosje~ne globalne kamatne stope, lokalne zajednice i
tvrtke si ne mogu više priuštiti posu|ivanje svojih
vlastitih uloga od tih istih banaka.
Mo`da se najve}a promjena paradigme odnosi upravo
na ova nova elektroni~ka tr`išta temeljena na
informacijama - a što je osnovni razlog za podizanje
cijena internetskih dionica i IPO-a (prva javna ponuda
dionica). Na primjer, uspjeh e-Bay.com-a, tvrtke koja
je pokrenuta u San Franciscu, temelji se na LETS
mre`ama razmjene roba, nude}i aukcije polovne robe
preko Interneta, a pretplatnici se sami dogovaraju oko
11 nov~anih uvjeta. Mogu}nosti za burze i banke su
ogromne. Ako stvaranje novca i menad`ment, kao i
nov~ane transakcije i kreditna sposobnost ne budu
drasti~no reorganizirani kako bi slu`ili novim
potrebama klijenata, tvrtki, zaposlenika i investitora
21. stolje}a, oni }e jednostavno zaobi}i banke i
nov~ane transakcije. Nastavit }e promjenu prema ~isto
informacijskim transakcijama kao što su visokotehnološka
razmjena, bonovi u lokalnoj valuti i LETS
sustavi, dok }e velike tvrtke anga`irati platne unije i
pove}ati kompenzacijsku trgovinu (pretpostavlja se da
iznosi oko 25% svjetske trgovine). Banke su zauzete
kupovinom ra~unala i informacijske tehnologije kako
bi ponovo stvorile nestašicu novca i nov~anih
transakcija - posebno kod e-trgovine putem e-gotovine,
kreditnih i debitnih kartica, virtualnog bankarstva itd.
Me|utim, nova konkurencija iz nenov~ane,
informacijske i visoko-tehnološke razmjene ne}e oti}i.
Banke i sustavi nov~anih burzi su vrlo korisni, no sada
su u Internetu dobili konkurenciju za svoju osnovnu
ulogu posrednika. Na primjer, ~etvrtina prometa na
Wall Streetu se obavlja elektroni~kim putem i
zaobilazi brokere, dok se klasi~ne burze zamjenjuju na
tjednoj osnovi. Brokerska mjesta su na njujorškoj
burzi u 1998. godini izgubila polovicu svoje
vrijednosti. Osiguravaju}a društva mogu izvu}i korist
iz ubrzanog restrukturiranja financijskih tr`išta koja
upropaštavaju staru elitu i ustaljene igra~e. Na primjer,
`ene koje su tradicionalno isklju~ene iz financijske
mre`e, otkrile su svoje prikladno mjesto u društveno
odgovornom nov~anom investiranju, postavši pionirke
ovog sektora kao analiti~arke osiguranja i upraviteljice
imovinom.
Kolovoz, 2007.
Tema mjeseca: Globalizacija
^lanak: Globalizacija: trenutne dileme
Hazel Henderson
Stranica 6/6
Zaklju~ak
Naš najva`niji zadatak danas je nau~iti `ivjeti mudro u
okvirima prirodnih granica. Dok osna`ujemo sebe i
svoje zajednice, unapre|ujemo istra`iva~ke tehnike,
osmišljavamo nove na~ine da tvrtke i vlade budu
odgovorne i usavršavamo proces javnog sudjelovanja,
demokracije i samoupravljanja, moramo proširiti našu
svijest i razumijevanje. Kako }emo nadvladati ponekad
korisne alate pre`ivljavanja, kao što su strah od
nestašice, strah od "drugoga", nepoznatoga ili naše
vlastite smrti?
Sve u svemu, u~imo da naši napori u suprotstavljanju
nepravdi, umanjenju siromaštva i preoblikovanju
svjetske ekonomije kako bi slu`ila ljudima, viši
standardi, razvoj ~ovjeka i etika, zapo~inju kod ku}e - s
nama samima. Kako je Pierre Teilhard de Chardin
jednom rekao: "Kada ljudi uistinu otkriju mo} ljubavi,
uvidjet }e da je va`nija od vatre."
Kolovoz, 2007.
Tema mjeseca: Globalizacija
^lanak: Globalizacija: trenutne dileme
Hazel Henderson
Copyright: World Business Academy, 2000.
Uredio: Marko Lu~i}
Lektura: Sanjin Lukari}
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb